Banke su pobjednici tržišta kapitala prošle godine, a u istom smjeru nastavljaju i u ovoj godini u prvom kvartalu. Trenutno, u 2025. godini evropske banke su u plusu oko 27 odsto, što je najuspješniji sektor u Evropi, rekao je Mihael Blažeković, rukovodilac tima analitičara i analitičar tržišta u Bloomberg Adriji na konferenciji “Finance & Insurance Industries Trends 2025”.

“Imamo snažan rast kreditiranja, naknade su doživjele bum, banke su sve profitabilnije. Odlikuje ih vrlo nizak nivo NPL-ova, koji u Srbiji iznosi 2,7 odsto, a u Evropi dva odsto. Podsjetimo da je nekada bio i 10 odsto.”

Kako je dodao, bankarski sektor prate osiguravači i industrijalci. “Posebno su tu zanimljivi industrijalci kojima pripada i odbrambena industrija, kad znamo da je Evropa najavila silne milijarde ulaganja u odbrambeni sektor i kad tome pridodamo potencijalnu obnovu Ukrajine, industrijalci bi mogli biti jedan od boljih izbora u 2025. Njemačka je tu predvodnik, svakako.”

Blažeković dodaje da su glavni pokretači takvih dobrih performansi banaka natprosječni ROE – viši za duplo u odnosu na prije tri godine, te NIM (neto kamatna marža) je viši za 0,5 p. p. u istom periodu. Takođe, vrlo nizak nivo NPL-ova omogućava manje otpise bankama nego što je to bilo ranijih godina.

“Kad pogledamo geopolitičke, makroekonomske i na kraju fundamentalne osnove, vidimo da banke imaju još prostora za rast. Sva ta najavljena ulaganja neko će morati da finansira, P/E je svega 9X, iako je to nešto više nego prethodnih godina, dok je P/B na nivou 1x. U Adria regionu banke koje su izlistane na berzama nešto su skuplje u prosjeku, ali sliku dosta kvari Zagrebačka banka, čiji P/B je čak 3x, s obzirom na to da je akcija odradila posljednjih mjeseci, što nije pratio rast imovine. Ipak, konsenzus je da banke ove godine neće premašiti rast zarada prošle godine, dok se za osiguravače očekuje oko 10 odsto rasta.”

Još jedan razlog dobrog poslovanja, objašnjava Blažeković, jeste i snažan rast prihoda od naknada. “Iako su još prihodi od naknada u iznosu tek trećina prihoda od kamata, vidimo snažan rast u prošloj godini, podstaknut rastom kreditiranja. Tako su prihodi od naknada u Adria regionu rasli dvocifrenim stopama, ali ima prostora za dodatan rast naknada i provizija. Naime, kreditiranje u Adria regionu raste po bržim stopama nego u EU. Pojedine zemlje Adria regiona, poput BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije, nisu ni imale inflaciju finansijskih usluga poput Hrvatske i Slovenije, stoga očekujemo da će banke povećati cijene naknada u Adria regionu.”

Pokretač rasta u Adria regionu su i gotovinski, odnosno nenamjenski krediti, čiji je rast podstaknut najviše rastom plata, koje rastu iznad prosjeka drugih CEE zemalja. “Tako su plate u regionu rasle nominalno dosta preko 10 odsto, jedino u Sloveniji ispod pet odsto, s obzirom na to da je Slovenija na 90 odsto razvijenosti EU, pa ni nema većeg prostora za rast plata. U Srbiji takođe imamo rast plata, gdje nominalni rast iznosi 14 odsto.”

Nenamjenski krediti prate taj rast plata te su, prema riječima Blažekovića, rasli u prosjeku 11 odsto u 2025. godini, što pripisujemo većoj potražnji za neprehrambenim proizvodima poput automobila, što se i vidi iz kretanja podataka iz maloprodaje.

Što se tiče investiranja u banke, navodi on, u prosjeku u Adria regionu, ako uložite u banke, možete ostvariti tri puta viši prinos na dividendi nego da uložite u iste te banke u depozite.

“Da, rizik je veći, ali sigurno nije tri puta veći. Isto tako, bolja opcija od depozita su i narodne obveznice, koje nude u prosjeku 1,8 p. p. više nego depozit, ali s obzirom na to da je naš region poznat po ulaganju viška sredstava u depozite i nekretnine, teško je očekivati značajan rast potražnje za akcijama banaka i narodnim obveznicama.”