slika

Ima li sigurne luke u nestabilnim vremenima: Šta je isplativo štedjeti?

  19/10/2022



Iako je pad eura u odnosu na dolar najveći u posljednjih 20 godina, a jačanje američke valute zaslužno za rast inflacije to ne bi trebalo da utiče previše na ušteđevinu prosječnih ljudi, piše N1.

Sagovornik portala N1 Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije kaže da se velike turbulencije na svjetskim berzama tiču “velikih” igrača dok “obični” građani ne moraju da brinu da će se njihova ušteđevina ili kreditna aktivnost značajno smanjiti zbog toga, ali i navodi da je kao i ranije – švajcarski franak sigurno pribježište u nemirnim vremenima.

Kako navodi profesor Grubišić euro je pao na stranim berzama poput one u Londonu.

„Ostalih valuta je tu malo. Ovdje se više radi o uticaju trećih valuta na euro. U Srbiji se i dalje sve kupuje u eurima, šta god da kupujete, bilo da su kola ili stan“, kaže Grubišić.

Ističe da rast dolara posredno utiče jer je vezan za svjetsku trgovinu energentima, ali da je to makroekonomski poremećaj.

Prema riječima Grubišića kaže da, ko je štedio u dolarima je sada dobro prošao, ali da ne treba puno razmišljati o transkacijima iz eura u druge valute, makar kada su u pitanju „obični“ ljudi sa ušteđevinom do nekoliko hiljada eura.

Razlozi za to su što se tokom transkacije iz jedne u drugu valutu, plaća provizija, odnosno gubi se novac, pa se tako može desiti da to anulira potencijalnu dobit. Takođe, makar kada je dolar u pitanju, on je prema riječima Grubišića već dosta porastao tako da je pitanje da li će još rasti, a može se desiti i da padne.

Još jedan razlog protiv dolara je činjenica da iako je svjetska valuta broj jedan za trgovinu, zbog toge je i najrizičnija jer je najšpekulativnija.

„Garancija za dolar nema, mada nema ih ni za euro“, navodi on.

Praćenje stanja na berzama je kako navodi za velike igrače, a ne lokalne.

„Promjena kursa dolara je zanimljiva za one koji imaju dosta novca ili su poslu sa naftom i gasom koja se indeksira u petro dolarima. To je 0,01 odsto ljudi u zemlji. Tu su i kripto tržišta koje se obračunavaju u dolarima“, dodao je.

Funta koja je ove godine doživjela pad, je valuta koja ima ozbijnih rizika i na nju se sagovornik „ne bi kladio“, zbog Brexita i činjenice da je posljedica toga bila selidba kapitala iz londonskog Sitija na berzu u Frankfurtu.

Kao i do sada, najmanje oscilacija je bilo sa švajcarskim frankom.

„Franak je nabolji za čuvanje vrijednosti. On je sigurno pribježište u nemirnim vremenima“, smatra Grubišić.

Na pitanje šta valja građanima da čine u datoj situaciji, profesor Grubišić u šali kaže da bi građani mogli da popiju kafu jer ovo prevazilazi mogućnosti običnog čovjeka da utiče stanje stvari.

„Prije svega treba da se čuvaju. Prije da odu negde u baštu na kafu, nego da se nerviraju misleći o ovoj situaciji“, naveo je.



Pročitaj još:



Da li mogu da uzmem kredit?



Imamo posao za tebe!



Izrada biznis plana za sve potrebe



Što će mi polisa osiguranja - Dajemo odgovor

slika



        



KONTAKT FORMA
Želite ponudu za osiguranje ili dodatne informacije? Pišite nam!
Vaša poruka je poslata. Hvala!
Dodaj CV