Zbog zabilježenog trenda rasta EURIBOR-a banke će sagledati mogućnosti i definisati programe zaštite klijenata koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom koji će potencijalno uključivati i opciju prelaska na kredite sa fiksnom kamatnom stopom, najavio je za Portal RTCG generalni sekretar Udruženja banka Crne Gore Bratislav Pejaković.

Dok polako ulazimo u najavljivanu ekonomski tešku jesen Pejaković kaže da u bankarskom sistemu zime nema. Navodi da je stabilan i smatra da bi bilo bolje da je još neki segment naše privrede uređen poput bankarskog. Tvrdi da je taj sektor spreman da odgovori svim izazovima.

Raste, kaže, iznos odobrenih kredita i za fizička i pravna lica. Ipak ne ohrabruje podatak da su pravna lica dominantno uzimala kredite za likvidnost a fizička gotivnske nenamjenske. Rast kamata ne primjećuje. Klijentima koji imaju kredite sa fiksnom kamatnom stopom i uredno vraćaju kredite poručuje da ne brinu za promjene kamata kod ECB.

I štednja je, kaže, sve veća. Pejaković navodi da su ukupni depoziti u crnogorski bankama na kraju jula dostigli novi rekord – čak 4,611 milijardi eura. Sve je, navodi, više stranaca koji kod nas štede i to vidi kao izraz povjerenja u naš bankarski sistem.

Svima koji su u mogućnosti preporučuje da štede, a zaduživati se kaže treba prema potrebma i mogućnostima a ne za potrošnju i bez analize.

Kako biste ocijenili trenutno stanje u bankarskom sistemu CG? Ako stanje u bankarskom sistemu ocjenjujete dobrim, da li građani i privreda mogu očekivati pomoć kako je to bio slučaj u vrijeme kovid krize?

– Ocjenu bankarkog sistema daje regulator, a to je kod nas CBCG koja tumači pokazatelje poslovanja po međunarodnim standardima Bazela III a ne same banke, ili UBCG. Prema raspoloživim podacima, pokazatelji poslovanja na nivou sistema su vrlo kvalitetni i znatno iznad zakonom propisanih, kako u pitanju solventnosti, tako i likvidnosti koja se duži period drži na vrlo visokom nivou, što daje sigurnost kako samim bankama tako i klijentima banaka. U skladu sa izvorom sredstava, ročnošću i rizičnim profilom klijenta, banke su uvijek spremne da plasiraju odgovarajući iznos sredstava.

Kakva je trenutno tražnja za kreditima s obzirom na to da je nakon projekta Evropa sad došlo do većeg zaduženja? Koliko je kredita odobreno od početka godine do danas (fizička i pravna lica)? Kakvo je učešće kredita sa varijabilnim stopama u ukupnim kreditima i da li je to problem za bankarski sistem? Da li raste iznos rizičnih kredita?

– Ukupni plasmani su na nivou od preko 3,4 milijarde eura. Banke su, za sedam mjeseci ove godine, odobrile 826,8 miliona novih kredita, što je 37 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, 74 odsto više u odnosu na 2020, i 27 odsto više u odnosu na pretkriznu 2019. U periodu januar-jul 2022.godine novoodobreni krediti pravnim licima iznosili su 503,95 miliona eura. Pravna lica su dominantno uzimala kredite za likvidnost za obrtna sredstva u iznosu od 286,02 miliona eura, realizaciju investicionih programa 65,35 miliona eura, refinansiranje obaveza prema drugim bankama u iznosu od 60,66 miliona eura i kredite za nabavku osnovnih sredstava u iznosu od 49,82 miliona eura. Ukupna prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa za novoodobrene kredite u julu 2022. godine iznosila je 3,30% za likvidnost za obrtna sredstva, 3,66% za realizaciju investicionih programa, 5,09% za refinansiranje obaveza prema drugim bankama i 3,89% za nabavku osnovnih sredstava.

Na osnovu podataka Kreditnog registra, za prvih sedam mjeseci, fizička lica su dominantno uzimala gotovinske (nenamjenske) kredite u iznosu od 170,62 miliona eura, kredite za kupovinu stanova i adaptaciju u iznosu od 64,62 miliona eura, dok su krediti za refinansiranje obaveza prema drugim bankama u iznosu od 28,25 miliona eura.

Ukupna prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa kod fizičkih lica u julu 2022. godine iznosila je: 7,55% za gotovinske (nenamjenske kredite), 4,40% za kupovinu stana i adaptaciju, dok je za refinansiranje obaveza prema drugim bankama iznosila 5,09%. Ukupna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa za gotovinske kredite iznosila je 8,42%, za kredite za kupovinu stana i adaptaciju 4,81%, dok je za refinansiranje obaveza prema drugim bankama iznosila 5,67%.

Treba naglasiti da banke u regionu traže i do 30% učešće kod stambenih kredita, što još nije slučaj u našim bankama, a što takođe treba primjetiti.

Da li će i na koji način globalna situacija uticati na bankarski sistem u Crnoj Gori, kamate i kredite? Mogu li naše banke bez posljedica prebroditi i ovu krizu u svijetu? Da li su po Vama potrebne, ili će biti potrebne, određene mjere zaštite bankarskog sistema usljed globalne krize?

– Ukoliko tražite da se neko izrazi kroz jednu riječ, to bi bilo da su ekonomska vremena turbulentna i naravno da se pored strukturnih problema, prelivaju egzogeni faktori na domaće tržište, kako kroz rast cijena energenata tako osnovnih životnih namirnica, a neminovno da utiče i na cijenu zaduženja koja se prevashodno sagledava kroz rizike. Ispravnost monetarnih poteza, koordinirani rad banaka i regulatora, kontinuirano praćenje tržišta i briga o klijentima banaka uticala je da smo do sada kao dio finansijskog sektora kvalitetno rješavali tekuće probleme, ekonomske i pandemijske, a to možete zaključiti iz gore prikazanih iznosa plasmana i kamatnih stopa u plasmanima, usprkos svim rizicima. Ukoliko se budemo držali međunarodnih standarda, uz kvalitetnu postojeću situaciju pokazatelja poslovanja, smatram da je bankarski sistem Crne Gore spreman da odgovori svim izazovima.

Istaknuti zvaničnici MMF-a i Svjetske banke istakli su da su, usljed aktuelne geopolitičke situacije i posljedica prethodne ekonomske i zdravstvene situacije, rizici vezani za makroekonomsku i finansijsku stabilnost u narednoj godini izrazito naglašeni. Kako u svjetlu tih očekivanja vidite buduće stanje u bankarskom sektoru Crne Gore?

– Već se odgovorilo na ovo pitanje kroz ukazivanje na kvalitet poslovanja banaka, gdje ipak treba naglasiti da su fiskalna i monetarna politika povezane i direktno utiču jedna na drugu. Itekako moramo da uvažavamo i adekvatno tretiramo postojeće probleme, uzajamnost akcije i posljedica zarad stabilnih finansija, ne kratkoročno već na srednji i dugi rok.

ECB je podigla kamatne stope. Da li će i kako to uticati na bankarske proizvode i građane u Crnoj Gori?

– Evropska centralna banka vodi monetarnu politiku Evropske unije i rast osnovne kamatne stope jeste u cilju smirivanja intenzivno prisutne inflacije koja je u Njemačkoj kao vodećoj ekonomiji EU preko 9% uporedivo sa istim periodom prethodne godine. Kod nas je inflacija već na nivou od preko 15% ali kod banaka u Crnoj Gori nijesam primjetio povećanje kamatnih stopa u plasmanima, mimo kredita sa varijabilnim kamatnim stopama, što treba primjetiti i odati priznanje bankarima. Rast EURIBOR-a svakako utiče na plasmane koji sadrže promjenljivu, varijabilnu kamatnu stopu, a to je definisano ugovorima. Klijenti koji imaju kredite sa fiksnom kamatnom stopom, uredno vraćaju kredite, ne treba da brinu za promjene kamata kod ECB.

U cilju daljeg snaženja povjerenja i unapređenja odnosa između banaka i njihovih klijenata, a zbog zabilježenog trenda rasta EURIBOR-a, banke će sagledati mogućnosti i definisati programe zaštite klijenata koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom, koji će potencijalno uključivati i opciju prelaska na kredite sa fiksnom kamatnom stopom. Postojeći i budući klijenti, korisnici kredita jesu i biće na jasan i nedvosmislen način upozoreni na sve rizike koji proizilaze iz promjenjivosti kamatnih stopa.

Prije zaključivanja ugovora o kreditu sa varijabilnom kamatnom stopom, banke treba da upoznaju klijente sa posljedicama eventualnog daljeg rasta EURIBOR-a, pa će oni biti uprilici da procijene da li je predloženi ugovor o kreditu prilagođen njihovim potrebama i finansijskom stanju.