slika

Na čemu je zasnovan uspjeh digitalnog novca

  11/04/2022



Treću godinu zaredom bitcoin, kao najpoznatija svjetska kriptovaluta, znatno je premašio zarade koje su se mogle ostvariti plasmanom novca u alternativne vrste ulaganja. U 2021. godini bitcoin je donio prinos od skoro 60 procenata, što je zarada veća u odnosu na rekordni skok cijene sirove nafte, indekse američkih ili njemačkih akcija. Razlika je još izraženija u odnosu na vrste imovine koje su lani pretrpjele gubitke poput američkih korporativnih i trezorskih dužničkih hartija, zlata ili srebra.

Na čemu je zapravo zasnovan uspjeh kriptovaluta i ima li realne računice za skok vrijednosti bitcoina u posljednje tri godine od 1.100 procenata?

Matematički protokol

Bitcoin predstavlja prilično revolucionarnu formu digitalnog novca koja omogućava decentralizovano sprovođenje transakcija zasnovano na jasno definisanom matematičkom protokolu. Ovako postavljen sistem registruje transakcije između korisnika putem kriptografije i digitalnog potpisa, te samim tim čuva privatnost učesnika. Činjenica da kriptovalute nijesu kontrolisane od bilo kakve vrste regulatora poput centralne banke dovelo je do njihove velike atraktivnosti naročito posljednjih godina kada države i centralne banke intezivno zloupotrebljavaju monopol nad emitovanjem novca i donose niz negativnih posljedica (negativne kamate, rast zaduženosti nacionalnih privreda, inflacija…).

Naravno, mnogo bolju reklamu za bitcoin i ostale kriptovalute od više nego očite zloupotrebe državnog novca dao je nagli uzet njihove tržišne vrijednosti od nekoliko stotina, pa i hiljada procenata. Snažna potreba investitora da ne propuste dobitke svakako je bitna komponenta u zidanju tržišne vrijednosti bilo koje vrste robe ili finansijskog instrumenta, ali njihov rast od ma koliko hiljada procenata ne može biti dokaz da se radi o precijenjenosti odnosno stvaranju investicionog mjehura.

Vrednovanje

Međutim, kada govorimo o vrednovanju tu počinju ovozemaljski problemi bitcoina i ostalih kriptovaluta. Za razliku od akcija i obveznica koje se relativno lako mogu vrednovati na osnovu procjene sadašnje vrijednosti njihovih očekivanih, budućih novčanih tokova, kriptovalute ne proizvode bilo kakav novčani tok, pa ovakve procjene teško mogu biti od koristi. Vrednovanje kriptovaluta bi moglo da se načini na osnovu pretpostavke o njihovom prihvatanju u budućnosti bilo na mapi korisnika globalnog novca bilo kao etabliranog čuvara vrijednosti imovine što je funkcija koju tradicionalno obavljaju zlato i drugi plemeniti metali.

I zaista pad cijene zlata od sredine 2020. godine, kada nije bilo ni naznaka kraju pandemije, u velikoj mjeri je posljedica tranzicije investitora ka „digitalnom zlatu“. Činjenica da kriptovalute nemaju karakteristike zlata poput rijetkosti (postoji mnoštvo kriptovaluta) i postojanosti koju je zlato dokazalo i dokazuje vijekovima zasad su ostale ispod vela abnormalih zarada koje su kriptovalute donosile. Dakle, kriptovalute zasad uspješno igraju ulogu čuvara (uvećanja) vrijednosti imovine.

Šta koči

Kada je u pitanju zamjena tradicionalnog novca teško da je u ovom trogodišnjem periodu ekspanzije vrednosti bitcoin-a bilo značajnijih pomaka ako ne računamo špekulativne manevre osnivača Tesle, Maska, i sličnih korporativnih gurua. Volatilnost u kretanju vrijednosti kriptovaluta, sporost i ne tako mali troškovi u realizaciji transakcija i dalje koče rast prometa na bitcoin mreži ukoliko zanemarimo ilegalne transakcije.

Ako ovim slabostima kriptovaluta u obavljanju osnovnih funkcija novca (zlata) dodamo i velike rizike od djelovanja država (moguća zabrana, uvođenje poreza i sl.) i dalje ostaje pitanje kako je uslijedila ovakva ekspanzija? Veliki dio odgovora svakako leži u sveopštem rastu tržišta finansijskih instrumenata i roba u pravoj poplavi likvidnosti nakon masivnih monetarnih i fiskalnih stimulansa sprovedenih u ključnim svjetskim privredama. Tržišna kapitalizacija (vrijednost) svih kriptovaluta je daleko manja od vrijednosti najveće svjetske kompanije (Apple), pa je obilje likvidnosti veoma lako dovelo do rasta ovog ne tako velikog tržišta.

Stoga će ovogodišnji zaokret u vođenju monetarne politike Fed-a i ostalih važnih centralnih banaka biti ključni test za održanje vrijednosti bitcoina i drugih kriptovaluta. U investiconom okruženju u kojem će depoziti i državne obveznice donositi opipljivu zaradu mnogo lakše će biti sprovedena trijaža istorijskog mjesta kriptovaluta – puki investicioni mjehur ne tako rijetko viđan u ljudskoj istoriji ili dugovječniji instrument očuvanja vrijednosti imovine.



Pročitaj još:



Da li mogu da uzmem kredit?



Imamo posao za tebe!



Izrada biznis plana za sve potrebe



Što će mi polisa osiguranja - Dajemo odgovor

slika



        



KONTAKT FORMA
Želite ponudu za osiguranje ili dodatne informacije? Pišite nam!
Vaša poruka je poslata. Hvala!
Dodaj CV