slika

Isplata januarskih zarada po programu „Evropa sad“ protekla bez većih problema

  09/02/2022



Poslodavci nijesu imali većih problema prilikom januarskog obračuna i isplate prvih plata po programu ,,Evropa sad“, dok su eventualne nedoumice brzo otklonjene, ocijenili su sagovornici Pobjede.

Za sada nije poznato koliko je poslodavaca u januaru isplatilo zarade u skladu sa ovim programom, te koliko je zaposlenih primilo minimalac od 450 eura, jer još nije istekao rok za podnošenje izvještaja o uplaćenim porezima i doprinosima.

– Zakonski rok za podnošenje IOPPD obrazaca za januar je 15. februar, tako da ćemo tek nakon tog perioda raspolagati traženim podacima – saopšteno je Pobjedi iz Uprave prihoda i carina.

Nedoumice

HR menadžer u Pivari ,,Trebjesa“ Zoran Soknić kaže da primjena ,,Evrope sad“ nije usložila isplatu zarada u njihovoj kompaniji.

– Imajući u vidu da je progresivno oporezivanje postojalo i ranije, bilo je jednostavno primijeniti nove skale oporezivanja na obračun januarskih zarada – rekao je Soknić Pobjedi i naveo da su zarade svih zaposlenih u ,,Trebjesi“ procentualno uvećane u skladu sa novim propisima, te da nije poremećena struktura i odnos zarada.

U Merkatoru, koji upravlja jednim od najvećih trgovačkih lanaca, navode da su njihovi zaposleni primili uvećane januarske zarade.

– Sve nedoumice u vezi obračuna i isplate uspješno su riješene u komunikaciji sa nadležnim institucijama – kratko su kazali iz Merkatora, ne precizirajući detalje.

Da je bilo nedoumica, ali ne i većih problema, Pobjedi je potvrdio i Fahrudin Šutković, direktor Eurofasta, firme za računovodstvene savjetodavne usluge.


– Uglavnom se te nedoumice odnose na specifične obračune, refundacije bolovanja i slično. Međutim, u komunikaciji sa kolegama iz struke, kao i sa partnerima koji nam pružaju softver za obračun zarada, te nedoumice smo dosta brzo otklonili. Još radimo na detaljima u vezi sa specifičnijim i nestandardnim obračunima, poput ugovora o dopunskom radu, kao i na IOPPD i obrascima, ali mislim da će i to biti brzo spremno – naveo je Šutković.

Njihovi klijenti su većinom strane kompanije koje isplaćuju visoke zarade i, kako ističe, uglavnom su pozitivno reagovali na smanjenje dažbina.

– Na ovaj način, kako oni znaju da kažu, su se našli u ,,win-win“ situaciji u kojoj se zaposlenima povećava zarada bez povećanja troška poslodavca – kaže Šutković.

Brojke

Ekonomista i poreska savjetnica Milena Golubović, zamjenica izvršnog direktora Pobjede, pojasnila je da januarski obračun zarada nije prouzrokovao dodatni trošak poslodavcima koji su prije donošenja novih zakona isplaćivali neto zaradu veću od 356,8 eura, odnosno pripadajuću bruto zaradu jedan od 532,54 eura.

– Govoreći jezikom brojki, za poslodavce koji su isplaćivali minimalnu neto zaradu od 250 eura i imali ukupan trošak ili bruto dva po zaposlenom od 410 eura, ,,Evropa sad“ je donijela finansijsko naprezanje od 158,06 eura. Ono je generisano razlikom od ukupnog troška za poslodavca koji isplaćuje neto 450 eura zaposlenom i ima ukupan trošak ili bruto dva za tog zaposlenog od 568,06 eura po novom načinu obračuna. Dakle, poslodavci koji su isplaćivali neto zaradu manju od 356,8 eura imaju dodatni trošak, odnosno ,,negativan efekat“ na poslovni rezultat kompanije u iznosu od maksimalnih 158,06 eura po zaposlenom, zavisno u kojem intervalu su isplaćivali neto zaradu od 250 do 356,8 eura – pojasnila je Golubović.

Poslodavci koji su isplaćivali neto zarade veće od 356,8 eura nemaju promjenu bruto zarade, već ona, kako dodaje Golubović, ostaje ista.

– Ti poslodavci imaju uštedu u doprinosima za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca koji se obračunavaju po stopi od 2,3 odsto na bruto zaradu zaposlenog i koji su ukinuti ovom reformom. Imaju uštedu i u iznosu prireza na porez na dohodak fizičkih lica koji se ne plaća na iznos bruto zarade do 700 eura, odnosno neto od 595 eura, a koja uzima značajno učešće u nominalnoj vrijednosti zarada crnogorske privrede – ocijenila je Golubović.

Šutković smatra da se može očekivati da poslodavci u narednom periodu imaju troškove po osnovu povećanja plata radnicima sa visokim obrazovanjem čije su zarade sada izjednačene ili približene primanjima kadra sa manjom stručnom spremom.

– To neće biti nužno loše po poslodavce jer će dobiti zadovoljnije radnike. Oni su sada u obavezi da plate radnike minimalno 450 eura, što najviše pogađa poslodavce koji su isplaćivali minimalnu zaradu od 250 do 350 eura. Međutim, kako je prosječna zarada bila 520 eura, za očekivati je da će i zarade radnika sa visokim obrazovanjem rasti i kretati se ka projektovanoj novoj prosječnoj zaradi od 700 eura – dodaje Šutković, koji smatra da je na poslodavcima da dozvole uspjeh programu ,,Evropa sad“.

Korak naprijed, dva nazad 

Komentarišući to što je primjena programa ,,Evropa sad“ prouzrokovala izjednačavanje primanja, Golubović je istakla da je time dovedena u pitanje zakonska norma o jednakosti zarada prema kojoj je predviđena isplata jednakih plata zaposlenima za isti rad ili rad iste vrijednosti.

– Na primjer, ako je jedan zaposleni sa minulim stažom od 30 godina radio 20 časova noćnog rada, kao i deset časova na dane državnih praznika, za taj angažman dobiće 450 eura, kao i njegov kolega koji je na istom radnom zadatku, ima godinu minulog staža, nije imao noćnih časova i nije radio u dane državnih praznika. Kada se u obračun zarade uvrste svi elementi obračuna, njemu ispada neto zarada od 340 eura, ali po programu ,,Evropa sad“ kompanija ima obavezu da mu isplati zaradu od 450 eura neto. Da li se radi o istom radnom učinku – ne, a da li se radi o istoj minimalnoj zaradi – da – ukazala je Golubović.

Osim pravila jednakosti, ona smatra da je ,,Evropa sad“ degradirala i školsku spremu.

– Neto zaradu od 450 eura dobiće zaposleni koji ima osnovnu školu, kao i zaposleni koji ima visoku stručnu spremu VII stepen. Pitanje je da li je zakonodavac slučajno ili namjerno degradirao stečeno zvanje i obrazovanje ili ,,previdio“ ovu komponentu, ali je svakako pomirio nepomirljive vrijednosti. I na kraju, nakon praktične primjene programa je nekima donio osjećaj ,,poleta“ a druge je vratio ,,korak nazad“, pa je i bukvalno primjena ,,Evrope sad“ po principu ,,korak naprijed, dva unazad“ – zaključila je Golubović.



Pročitaj još:



Da li mogu da uzmem kredit?



Imamo posao za tebe!



Izrada biznis plana za sve potrebe



Što će mi polisa osiguranja - Dajemo odgovor

slika



        



KONTAKT FORMA
Želite ponudu za osiguranje ili dodatne informacije? Pišite nam!
Vaša poruka je poslata. Hvala!
Dodaj CV