slika

EIB očekuje rast crnogorske ekonomije od sedam odsto

  28/10/2021



Od početka pandemije Evropska investiciona banka (EIB) ublažila je uslove pod kojima odobrava zajmove Crnoj Gori, kako bi se olakšalo pružanje podrške domaćoj ekonomiji, kazala je u intervjuu Pobjedi Liliana Pavlova, potpredsjednica EIB za Zapadni Balkan.

Podsjetila je da je finansijski paket EIB za Zapadni Balkan 1,7 milijardi eura.

– Paralelno sa tim, uveli smo nekoliko vanrednih mjera, koje su obuhvatile fleksibilne uslove i proširene kriterijume za odobravanje novih kredita za sektore zdravstva i malih i srednjih preduzeća (MSP). Omogućili smo i prenamjenu postojećih sredstava za ova dva sektora, dodatnu fleksibilnost za privatni sektor i povoljne uslove u pogledu dospijevanja i kamata – navela je Pavlova, dodajući da je namjera EIB bila da najugroženijim kompanijama u Crnoj Gori i regionu pruže neposredan pristup finansijskim sredstvima.

POBJEDA: Kako ocjenjujete najavljenu poresku reformu ministra finansija Milojka Spajića?

PAVLOVA: Moraćemo da vidimo efekte predložene reforme nakon što stupi na snagu. Važno je da se primijene reforme koje će približiti zemlju standardima EU, što će omogućiti njenu bržu integraciju u Uniju.

POBJEDA: Koliko novca je EIB do sada investirala u crnogorsku ekonomiju?

PAVLOVA: Milijardu eura. Tri od svakih pet eura koje smo investirali u Crnoj Gori bili su podrška za privatni sektor. Samo od 2009. pomogli smo očuvanje 40.000 radnih mjesta, što je otprilike populacija Bara.

Uložili smo 251 milion u razvoj transportne infrastrukture. Naše investicije u vodosnabdijevanje i otpadne vode uvećale su pristup pijaćoj vodi i sanitarnim uslugama širom države, kao i u izgradnju i renoviranje obrazovnih ustanova i vrtića deset opština.

Nakon obilnih kiša i poplava 2010. godine, obezbijedili smo finansiranje za infrastrukturu, kako bi se zaštitila imovina i životi. Danas, kao dio Tima Evrope, EIB je spremna da nastavi finansiranje socijalnog i ekonomskog razvoja i omogući da Crna Gora iskoristi pogodnosti Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije. Kao potpredsjednica EIB koja vodi tim zadužen za operacije na Zapadnom Balkanu, uvjeravam vas da smo u bliskom kontaktu sa partnerima kako bi podržali brz i uspješan oporavak od pandemije kovid-19, prilagođavanje klimatskim uslovima i ublažavanje njihovih posljedica, kao i modernu i pouzdanu transportnu infrastrukturu. EIB želi da nastavi sa podsticanjem održivog i dugoročnog razvoja Crne Gore, kao i ambicija za pridruživanje EU.

Spremni smo da primijenimo našu finansijsku i tehničku podršku kako bismo doprinijeli stvaranju tržišta u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu koje je više društveno inkluzivno, digitalizovano i integrisano. U ovom kontekstu, tokom prvih šest mjeseci ove godine odobrili smo projekte vrijedne 600 miliona eura. Očekuje se da ove investicije otključaju dodatne 1,2 milijarde eura investicija.

POBJEDA: Koliko novca ste plasirali preko IRF-a, a koliko preko komercijalnih banaka?

PAVLOVA: Od 610 miliona uloženih eura, 420 miliona je investirano u privatni sektor preko IRF-a. Posljednja investicija je odobrena u septembru 2020. i pruža podršku oporavku 150 MSP.

Upravo se spremamo da potpišemo šesti ugovor sa IRF-om u vrijednosti 50 miliona eura za brži oporavak malih preduzeća, koja su najgore pogođena pandemijom. Ova sredstva će biti dostupna i kompanijama koje planiraju ulaganje u energetski efikasne i ekološke poslovne prakse. Zajedno sa ovom operacijom, koja tek treba da se potpiše, investicije EIB-a u saradnji sa IRF-om dostići će 470 miliona eura.

POBJEDA: Koji projekti će biti u fokusu vaših investicija u narednom periodu?

PAVLOVA: Planiramo da finansiramo nove projekte u zdravstvu, klimatskim aktivnostima i transportu. Nedavno smo investirali 10,3 miliona u modernizaciju Kontrole letenja Srbije i Crne Gore, čime će vazdušni prostor nad Zapadnim Balkanom postati bezbjedniji.

Želimo da podržimo transformaciju crnogorske ekonomije u zeleniju, otporniju i digitalnu, kao i da joj pomognemo da se izbori sa dva globalna izazova – pandemijom i klimatskim promjenama. Već smo počeli sa finansiranjem digitalne infrastrukture 2020. godine u nekim zemljama u regionu, a planiramo da uvedemo ovakve projekte širom Zapadnog Balkana. Drugi važan cilj je pomoć u prelasku na zelene izvore energije i rješavanje ekološkog zagađenja.

Očekuju rast ekonomije Crne Gore od sedam odsto

POBJEDA: Što očekujete od crnogorske ekonomije tokom sljedeće godine?

PAVLOVA: Očekuje se rast od sedam odsto u ovoj godini, prema posljednjoj prognozi MMF-a, a tokom 2022. za 5,6 procenata. Istraživanje EIB-a o aktivnostima banaka u regionu pokazuju da u prosjeku 34 odsto firmi ima ograničenja u pogledu apliciranja za kredite, a u Crnoj Gori je to 47 odsto, gdje je važan problem i nedovoljan iznos zajma u odnosu na potrebe.

Dalja podrška Vlade i međunarodnih finansijskih institucija su ključne za brži oporavak, aktiviranje i transformaciju crnogorske ekonomije, a EIB nastavlja aktivnu ulogu u pružanju praktične podrške privatnom sektoru, kao i za razvoj vitalnih projekata u oblasti transporta, zdravstva i klimatskih pitanja.

Izvor: Pobjeda.me



Pročitaj još:



Da li mogu da uzmem kredit?



Imamo posao za tebe!



Izrada biznis plana za sve potrebe



Što će mi polisa osiguranja - Dajemo odgovor

slika



        



KONTAKT FORMA
Želite ponudu za osiguranje ili dodatne informacije? Pišite nam!
Vaša poruka je poslata. Hvala!
Dodaj CV