Redovnim praćenjem ličnog/porodičnog budžeta već smo uradili mnogo za uređenije lične finansije. Pregled potoršnji iz prethodnih godina i sagledavanje situacija u kojima smo napravili finansijske "greške", pomažu nam da bolje planiramo budžet za tekuću godinu. Sljedeći korak je da naprvimo širu sliku - predvidimo budžet za period do kraja godine. Godišnji plan budžeta pravimo kako bismo se što bolje pripremili za godinu koja je pred nama.

Za prirpemu finanansijskog plan ličnog/porodičnog budžeta nikad nije kasno, a početak godine je najbolje vrijeme za to. Ako smo redovno pratili prihode i rashode tokom godina, možemo ih prilično precizno predvidjeti za cijelu godinu. Kada ispred sebe budemo imali cijelu godinu, imaćemo još bolju sliku o našim finansijskim mogućnostima i potrebama. Tako ćemo bolje isplanirati ostvarenje nekih većih potreba, za koje “viškovi” koji se jave na mjesečnom nivou neće biti dovoljni (zbog toga je bolje da planiramo za duži period – godinu dana).

Pripremamo prognozu za svaki mjesec posebno.

Prihodi

Prihodi u toku godine mogu se prilično precizno predvidjeti, jer je malo vjerovatno da će biti nekih većih odstupanja, osim ukoliko ne očekujemo promjenu posla. Pored planiranih mjesečnih zarada i drugih redovnih priliva, uključićemo i eventualnu finansijsku nagradu na kraju godine - bonuse, ako ih poslodavac praktikuje (božićne, trinaesta plata i sl.), procjenu očekivane isplate dividendi akcija koje posedujemo i drugi očekivani vanredni prihodi.

Rashodi

Potrošnja u prethodnim godinama može da nam pomogne da razumijemo obrasce potrošnje po mjesecima. Vidimo koliko mjesečno trošimo na hranu, stanovanje, prevoz/gorivo, a kada i u kom iznosu možemo imati povremene veće troškove.

Među njima su:

godišnji troškovi koji se odnose na vozilo: kupovina godišnje vinjete, registracija i osiguranje vozila (tokom određenog mjeseca), očekivani troškovi redovnih usluga, moguća kupovina novih guma i troškovi zamjene, kupovina godišnjih parking dozvola itd;
godišnji troškovi koji se odnose na domaćinstvo: plaćanje godišnjih premija za osiguranje kuće/stana ili pojedinih stavri u domu, poreske obaveze koje proističu iz vlasništva nad nekretninom/ama, planirane manje popravke ili renoviranja, itd. Ako imamo sopstvenu kuću, vjerovatno će nam biti potrebno više novca za grijanje i redovno servisiranje instalacija za grijanje u jesen;
očekivani troškovi za praznike: tokom određenih mjeseci je povećana potrošnja pa je zbog toga bitno da i ovakve izdatke evidentiramo;
ostali očekivani sezonski troškovi: ne trošimo svakog mjeseca jednako novca za kupovinu odjeće ali u proljeće i jesen više se posvećujemo obnovi sezonske garderobe. U ljetnim mjesecima, porodični budžet će opteretiti troškovi kupovine školskog pribora;
neki plaćaju godišnju pretplatu za časopis, članarinu za sportski klub i sl. Možemo predvidjeti troškove za poklone i zabave, rođendanske ili druge godišnjice, kao i za vrijeme novogodišnjih praznika.
Pogledamo prethodnu potrošnju pa na osnovu toga sagledamo redovne i vanredne troškove i zapisujemo ih u odgovarajući mjesec plana godišnjeg budžeta.

Jedan od glavnih finansijskih ciljeva koje ne smijemo zaboraviti u godišnjem planu budžeta su praznici. Pravovremenim planiranjem praznika, porodični budžet neće biti odjednom opterećen i moći ćemo bolje da iskoristimo vrijeme odmora a vrlo je vjerovatno da ćemo uspjeti i da uštedimo.

Prilikom planiranja godišnjeg plana budžeta ne zaboravljamo ni poreske obaveze i vodimo računa o datumima kada ih moramo ispuniti. Na taj način možemo da izbjegnemo plaćanje kazne i da iskoristimo poreske olakšice. Obaveze se mogu izračunati unaprijed i unijeti u odgovarajući mjesec godišnjeg plana budžeta.

Ako otkrijemo da možemo da uštedimo 50 EUR mjesečno i da nam ove godine taj novac neće biti potreban, onda bi trebalo razmotriti mogućnosti kako da “uposlimo” taj novac – da investiramo ili na neki drugi način iskoristimo.

Planiranje ličnih finansija za period od godinu dana će zahtjevati određeno vrijeme, ali upravljanje novcem tokom godine će biti mnogo jednostavnije. Svakako, moramo nadgledati realnu situaciju – prihode i našu potrošnju, njihovu usklađenost sa planom i po potrebi ih prilagoditi.