slika

Digitalno plaćanje uzima maha, ali ljudi i dalje više vjeruju u papirni novac

  06/09/2021



Evropska centralna banka je prije dvadeset godina predstavila novčanice eura. Njemci su prvo gunđali, zaljubljeni u svoju marku. Danas su im novčanice eura važne jer se tako opiru potpunoj digitalizaciji novca.

Ovih dana su obilježene dvije decenije otkako je bivši šef Evropske centralne banke Vim Duizenberg predstavio javnosti sedam novih novčanica. Bilo je to 30. avgusta 2001, a Duizenbergu je ostao nadimak Mister Euro, piše Dojče Vele.

Tada je još u igri bila i banknota od 500 eura, koja se ne štampa već dvije godine – jer, omiljena je među kriminalcima i finansijerima terorizma. Ko pak u slamarici ima ovu ljubičastu novčanicu, ne mora da brine jer ona se i dalje prihvata kao platežno sredstvo.

I bez najkrupnije novčanice, uporno se povećava ukupna masa novca koja cirkuliše u štampanim i kovanim eurima. Prema navodima Njemačke Savezne banke, ta masa se uvećava za šest odsto godišnje.

Već krajem 2014. prevaljena je granica od bilion eura. Danas je u opticaju 26 milijardi novčanica ukupne vrijednosti 1,4 biliona eura. „Polovina te vrijednosti novčanica u opticaju potiče iz trezora njemačke Centralne banke“, navodi se u jednom saopštenju.

Kupci vole „bol plaćanja“

Premda Njemačka jeste i najveća i ekonomski najmoćnija članica eurozone, Njemci natprosječno mnogo koriste štampani i kovani novac u doba kada digitalno plaćanje sve više uzima maha.

– Ljudima je važna kontrola sopstvenih izdataka“, kaže Jirgen Morman, profesor bankarskog menadžmenta u Frankfurtskoj školi finansija. „Takozvani bol plaćanja (Pain of Paying) utiče na kupca. Jer čovjek neposredno vidi kad jedna novčanica napusti novčanik, dodaje on.

Kako je ranije pisao DW, novčanice nude i jednu vrstu slobode. Sve ostale transakcije ostaju negdje zapisane.

Ipak, plaćanje karticama i aplikacijama uzima maha. U eurozoni se svaka druga onlajn-kupovina obavlja karticom. Od deset uplatnica i računa, samo se još četiri u prosjeku plaća gotovinom.

U decembru prošle godine je anketa Evropske centralne banke pokazala da oko 40 odsto ljudi kaže kako koristi manje keša od početka pandemije.

Slamarice i dalje pune

Postavlja se pitanje kako to masa novčanica i kovanica stalno raste iako se sve više plaća digitalno?

– Keš nije samo omiljeno platežno sredstvo, već siguran način da se sačuva vrijednost, kaže Johanes Berman iz uprave Savezne banke. On dodaje da posebno u kriznim vremenima raste količina novčanica. U prevodu, ljudi ponekad više vjeruju svojoj slamarici nego banci.

To se, dodaje Morman, može posmatrati i u Hrvatskoj ili Turskoj. Sve po devizi – samo keš je pravi novac. Euro se makar pokazao otpornim na krize.

Morman ipak dodaje da razvoj svakako ide u pravcu digitalnog plaćanja pomoću aplikacija na telefonu. Tu je najveća prepreka ogroman broj ponuđača koji ne prepoznaju sisteme drugih. Tako se može desiti da način plaćanja koji volite ne bude prepoznat recimo u pekari u koju idete.

Iako će se i to dovesti u red, i digitalna plaćanja možda i udvostručiti do 2025. godine, stručnjaci kažu da za keš nema zime. „Gotovinom se lako rukuje, to je sigurno platežno sredstvo, ne trebaju mu tehnička pomagala i olakšava kontrolu troškova. Takođe, keš je za potrošača najpovoljnije sredstvo plaćanja“, zaključuje Berman.



Pročitaj još:



Da li mogu da uzmem kredit?



Imamo posao za tebe!



Izrada biznis plana za sve potrebe



Što će mi polisa osiguranja - Dajemo odgovor

slika



        



KONTAKT FORMA
Želite ponudu za osiguranje ili dodatne informacije? Pišite nam!
Vaša poruka je poslata. Hvala!
Dodaj CV