slika

Koliko znate o novcu i štednji?

  14/04/2021



Da vam neko sada zatraži da navedete 10 reklamnih spotova koji vam prvi padaju na pamet, velika je vjerovatnoća da bi se među njima našla i ona za Mastercard kartice, sa upečatljivom porukom: „Neke stvari se ne mogu kupiti novcem. Za sve ostalo, tu je Mastercard“. Lako ćete se sjetiti toga da se u prvom dijelu svakog od videa uvijek prikazuje iznos novca koji je potrebno izdvojiti za konkretnu kupovinu (u jednom od njih to su: nova dizajnerska haljina, ruž za usne i večernja torbica), dok se na kraju predstavlja ono što nema cijenu..

 

Činjenica je da nam je za svakodnevno funkcionisanje novac neophodan. Kao što smo ranije govorili, i štednja je nešto što je neophodno i što predstavlja dio dobrih navika koje valja njegovati. Zato nas i ne čudi što je baš najpoznatiji investitor na svijetu, Voren Bafet, rekao: „Ne štedite ono što vam preostane nakon potrošnje. Trošite ono što vam preostane nakon štednje“. Međutim, da li ste se ikada zapitali koliko zapravo znate o novcu i štednji?

 

Dobar uvid u istoriju novca i štednje biće kvalitetan osnov za upliv u pregršt zanimljivih podataka.

 

Koja životinja je simbol štednje?

Svi ćemo se odmah sjetiti kasice-prasice. Bečki sveštenik Johan Baptist Veber je sa grupom filantropa 1819. godine osnovao prvu austrijsku štedionicu, sa idejom da pomognu siromašnim građanima da uštede novac i tako ostvare finansijsku nezavisnost.

 

Slogan Štedionice glasio je: „Radi, sakupljaj, uvećaj“, а promovisan је kroz simbol pčele,  kao stari simbol štednje i marljivosti, tada je korišćena za promovisanje ovog slogan.

Kada je Crna Gora dobila svoj novac?

Ako vam nije bilo dovoljno informacija o štednji, uputićemo vas na jedan od naših prethodnih tekstova, jer sada prelazimo na oblast novca u Crnoj Gori.

 

Najstariji novac pronađen u Crnoj Gori potiče iz vremena grčke kolonizacije Jadrana. To je stater sa likom boga Zevsa, iz IV vijeka p. n. e.

Prvi pomeni novca Balšića javljaju se u dubrovačkom arhivu 1393. godine. Prilikom dijeljenja imovine izvjesnog Lampre Crijevića, pored dubrovačkih groševa, tu se pominju kotorski i „Balšini groši”.

 

Kotor je u 11. vijeku imao svoju kovnicu novca i bio je pod zaštitom vizantijskih careva. Ovdje su se izrađivali bakreni folari, na čijem reversu se nalazio lik Sv. Trifuna, dok je na drugoj strani pisalo „Civitas Catari“.

Knjaz Nikola je 11. aprila 1906. dao Ukaz o kovanju novca. Ovlašćeno je Ministarstvo finansija da može iskovati niklenog i bronzanog novca u vrijednosti od 200.000 perpera. Novac otkovan u Beču pušten je u cirkulaciju 28. avgusta 1906. godine.

 

Naravno, čitava istorija novca u Crnoj Gori ne može stati u samo četiri pasusa. Zbog toga, preporučujemo vam da saznate više na veb-sajtu Centralne banke Crne Gore.



Pročitaj još:



Da li mogu da uzmem kredit?



Imamo posao za tebe!



Izrada biznis plana za sve potrebe



Što će mi polisa osiguranja - Dajemo odgovor

slika



        



KONTAKT FORMA
Želite ponudu za osiguranje ili dodatne informacije? Pišite nam!
Vaša poruka je poslata. Hvala!
Dodaj CV